Na katoličkoj konferenciji u Rimu apostol promovira ljudsko dostojanstvo

Elder D. Todd Christofferson of the Quorum of the Twelve Apostles of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints talks with a Catholic priest on the rooftop terrace of the Pontifical University of the Holy Cross in Rome, Italy, where he participated in a conference with scholars and theologians on the topics of infinite dignity, human freedom, and the place of law on Tuesday, September 23, 2025

Na sveučilišnoj konferenciji o ljudskom dostojanstvu u Rimu, starješina D. Todd Christofferson usmjerio je svoj govor na tri ključna katolička dokumenta u kontekstu kršćanstva i pluralističkog društva.

Govoreći u utorak, 3. rujna 2025., apostol Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana opsežno je citirao iz dokumenata »Dignitas Infinita« (deklaracije o ljudskom dostojanstvu iz 2024.), »Dignitatis Humanae« (deklaracije Pape Pavla VI o vjerskoj slobodi) i »Rerum Novarum« (enciklike Pape Lava XIII iz 1891. o dostojanstvu radnika).

»Kao Kristovi učenici, imamo uzvišenu odgovornost zagovarati se za ljudsko dostojanstvo, moralno opredjeljivanje i vjerski pluralizam«, rekao je starješina Christofferson svojoj publici tijekom panela na Papinskom sveučilištu Sveti križ. »Duboko sam zahvalan na predanosti Katoličke Crkve tim konceptima i na zajedničkim vrijednostima naših dviju Crkava.«

Međunarodni centar za studije prava i religije Sveučilišta Brighama Younga sudjelovao je u financiranju te konferencije.

 

Dignitas Infinita

»Dignitas Infinita«, tema konferencije, navodi: »Dostojanstvo je neizmjerno, neotuđivo utemeljeno u samom biću, pripada svakoj ljudskoj osobi, nadilazi svaku okolnost, bez obzira u kakvom se stanju ili situaciji osoba nalazi.«

»To neizmjerno dostojanstvo stvara u svakoj ljudskoj osobi odgovornost da se prema svakoj drugoj ljudskoj osobi odnosi s ljubavlju i poštovanjem«, rekao je starješina Christofferson. »To nije apstraktna odgovornost. Ona je ukorijenjena u osobi i primjeru Isusa Krista.«

Starješina Christofferson iznio je naučavanja svetaca posljednjih dana na tu temu. Citirao je pokojnog predsjednika M. Russella Ballarda koji je rekao da je najvažniji identitet svake osobe da je dijete Božje.

»Razumijevanje te istine – pravo razumijevanje i prihvaćenje – mijenja život«, rekao je predsjednik Ballard 2020. »Daje vam izuzetan identitet koji vam nitko nikada ne može oduzeti. No više od toga, to bi vam trebalo dati ogroman osjećaj vrijednosti i osjet za svoju neizmjernu vrijednost.«

Starješina Christofferson rekao je da poziv deklaracije »Dignitas Infinita« da volimo Boga i živimo u miru jedni s drugima duboko odjekuje u njemu kao sljedbeniku Isusa Krista.

»Duboko sam zahvalan za taj dokument i njegov dokaz evanđeoskih istina koji nam daju podsjetnik o Kristovoj božanstvenosti i našim odgovornostima kao njegovih učenika«, rekao je starješina Christofferson. »Također sam zahvalan za ovo osobito poimanje ljudskog dostojanstva koje je među mnogim drugim poimanjima jasno i duboko usmjereno ne samo na istinu da smo stvoreni na sliku Božju, već i na to da je Isus Krist naš primjer i Otkupitelj.«

Dignitatis Humanae

Drugi dokument koji je starješina Christofferson analizirao bio je »Dignitatis Humanae«. Rekao je da je to »velebno postignuće u povijesti vjerske slobode«.

»[To] je značajna teološka egzegeza ljudskog dostojanstva kao osnova za pravo vjerske slobode i društvenih odgovornosti koje svi imamo kako bismo zaštitili i promovirali to sveto pravo«, rekao je apostol. »‘Dignitatis Humanae’ važno prepoznaje da zajednička odgovornost promoviranja i očuvanja vjerske slobode leži u vladama i pojedincima.«

Jedan od plodova vjerske slobode jest dozvoliti ljudima primjenu njihova moralnog opredjeljivanja, rekao je starješina Christofferson. Dok obje Crkve, i Crkva Isusa Krista svetaca posljednjih dana i Katolička Crkva, razumiju da to znači kako će neki ljudi odabrati drugačije putove, obje vjere također naučavaju potrebu za čovječnošću i razumijevanjem prema odabirima drugih.

»‘Dignitatis Humane’ savjetuje nas neka tražimo i živimo božansku istinu, potičemo naše vlade da štite nepovrediva prava vjerske slobode i postupaju ‘po pravdi i čovječnosti’ sa svom našom braćom i svim našim sestrama poštujući prava svih te maksimirajući našu odgovornost prema svima«, rekao je starješina Christofferson. »Pridružujem se Papi Pavlu VI u izjavi: ‘[D]a bi se uspostavili i učvrstili miroljubivi odnosi i sloga u ljudskom rodu, traži se da se svagdje na svijetu vjerska sloboda djelotvornom pravnom zaštitom uglavi i da se poštuju najuzvišenije dužnosti i prava ljudi da slobodno provode vjerski život u društvu.’«

Rerum Novarum

Posljednji dokument koji je starješina Christofferson uzeo u obzir bio je »Rerum Novarum«, pastoralna enciklika Pape Lava XIII iz 1891. o pravima i odgovornostima onih koji daju kapital i onih koji daju rad kao odgovor na rasprave tog doba između socijalista i kapitalista.

Papa je vješto ostao izvan partizanskog obračuna usredotočujući se na načela odgovornosti, rada, vrline i dobrotvornosti, rekao je starješina Christofferson. Također je primijetio kako je Papa naglasio »svojstvene moralne odlike ljudi i važnost dostojanstvenog postupanja prema svim ljudima«.

Starješina Christofferson rekao je da je danas jednako važno zalagati se za taj problem dok »odbijamo uskladiti se s ekstremizmom bilo koje strane«. Vjerski su vođe kritičan glas u javnoj raspravi, dodao je.

»Sukobi unutar društva po cijelom svijetu zahtijevaju pažnju vjerskih vođa«, rekao je starješina Christofferson. »Usredotočenost na zajedničko dostojanstvo svih ljudi svih strana sukoba vodit će nas prema mirnijim, brižnijim i tolerantnijim društvima.«

Starješina Christofferson je tada citirao retoričko pitanje Pape Lava VIII iz enciklike: »Zar nije očito da bi brzo prestala svaka borba, kad bi ova načela [iz Svetih pisama] prevladala u građanskom društvu?«

U završetku svojeg govora, starješina Christofferson privukao je pažnju sudionika Katoličke konferencije na nedavne komentare o ljudskoj dostojnosti i mirotvorstvu koje je izrekao predsjednik Nelson u časopisu TIME.

»Svatko od nas ima urođenu vrijednost i dostojanstvo. Vjerujem da smo svi mi djeca brižnoga Nebeskog Oca« napisao je predsjednik Nelson. »No bez obzira na vašu religiju ili duhovnost, prepoznavanje temeljne istine ispod tog vjerovanja da svi mi zaslužujemo dostojanstvo jest oslobađajuće – donosi emocionalnu, mentalnu i duhovnu ravnotežu. (…) Stoljetno iskustvo podučilo me je ovoj sigurnoj činjenici: ljutnja nikada ne uvjerava, neprijateljstvo nikada ne izlječuje i sukob nikada ne vodi do nadahnutih rješenja. (…) Prihvatimo li ove vječne istine – poštovanje svojih vlastitih vrijednosti, dostojanstveno postupanje prema drugima i briga za svoju obitelj – naš život i naš svijet bit će postojaniji i radosniji.«

Starješina Christofferson je u ime predsjednika Nelsona iskazao sućut povodom smrti Pape Franje. Također je i čestitao Katoličkoj Crkvi na izboru Pape Lava XIV.

Svrha i utjecaj konferencije

Konferencija je bila suradnja između troje ljudi: Artura Bellocqa, profesora moralne teologije na Papinskom sveučilištu Svetog Križa; Andrea Pina, profesora komparativnog javnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Padovi; i Bretta Scharffsa, direktora Međunarodnog centra za studije prava i religije na Sveučilištu Brighama Younga.

Pin, katolik, osobito je bio zadovoljan kada ga je Scharffs, svetac posljednjih dana, kontaktirao jer je želio naučiti više o dokumentu »Dignitas Infinita« iz 2024. godine.

»[Kada me je upito, pomislio sam] to je predivan most«, rekao je Pin. »Netko izvan moje Crkve i izvan društva koje je objavilo dokument rekao je: ‘Zanima me to i mišljenja sam da možemo o tome raspraviti kao prijatelji i učenjaci’. Pomislio sam kako ljudsko dostojanstvo ponovno počinje raditi svoj posao.«

Bellocq je potvrdio širinu pažnje koju je zadobila ta tema, primjećujući da je »Dignitas Infinita« »pobudila toliko zanimanje na mnogim poljima« i da je »prvi korak razgovora koji je u tijeku«. Ovotjedna konferencija bila je jedan od načina započinjanja dijaloga.

»Još ćemo imati mnogo različitosti pri rješavanju konkretnih društvenih problema, ali mi kao ljudska bića trebamo naći zajedničku točku kako bismo bili sposobni govoriti o tim zajedničkim temama«, rekao je Bellocq. »Ustvari, ideja je bila [ove konferencije] pronaći zajedničku točku i raspraviti do koje je mjere koncept ljudskog dostojanstva koristan ili može služiti kao zajednička točka kako bi započeli razgovori o tim problemima na konstruktivan i objektivan način.«

Scharffs je iznio slične misli hvaleći globalno vodstvo Katoličke Crkve po pitanju ljudskog dostojanstva.

»Zajednički rad s njima je toliko generativan i značajan u izgradnji razumijevanja, i također suradnje«, rekao je Scharffs. »Radeći sa raznim partnerima u Katoličkoj Crkvi ima smisla na sve načine jer imaju značajnu predanost načelima ljudskog dostojanstva također.«

Scharffs je rekao da je usmjerenost na ljudsko dostojanstvo ključno jer pomaže raznim kulturama razumjeti važnost vjerske slobode.

»Marite li za ljudsko dostojanstvo, dobivate vjersku slobodu«, rekao je Scharffs. »No u muslimanskom svijetu, na primjer, vjerska sloboda može biti strani koncept, poput zapadnjačkog koncepta. Ali ljudsko dostojanstvo je veoma važan koncept u Kuranu.  Ako kažete: ‘Razgovarajmo o ljudskom dostojanstvu’ tada gradite most koji vodi do razgovora o vjerskoj slobodi.«

Starješina Christofferson je u intervjuu nakon konferencije rekao da će događaj imati pozitivan utjecaj u nadolazećim mjesecima i godinama.

»To je poput kamena bačena u jezerce koji radi svoje mreške koje se nastavljaju širiti mnogim mjestima kroz dosta vremena i utječu na ljude koji danas možda ne shvaćaju što se događa«, rekao je apostol. »Pokušao sam naglasiti da je naša neizmjerna vrijednost također povezana s otkupljenjem ljudskih bića zbog Isusa Krista i njegova Pomirenja te što to znači za našu krajnju sudbinu. Naša je krajnja vrijednost povezana s našom krajnjom sudbinom besmrtnosti i života vječnoga. Njegova milost i njegovo Pomirenje ključni su za dostojanstvo, vrijednost koju svaka duša posjeduje, bez obzira na to gdje ili kada žive.«

Starješina D. Todd Christofferson iz Zbora dvanaestorice apostola Crkve Isusa Krista svetaca posljednjih dana sastao se s Njegovom Eminencijom kardinalom Gerogeom Koovakadom, prefektom Dikasterija za međureligijski dijalog Katoličke Crkve u Rimu, u Italiji, u srijedu, 24. rujna 2025.   Starješina Emanuel Petrigiani, član Sedamdesetorice područja, i Brett G. Scharffs, direktor Međunarodnog centra za studije prava i religije na Pravnom fakultetu Sveučilišta Brighama Younga, također su bili prisutni.

Kardinal Koovakad

Dok je boravio u Rimu, starješina Christofferson se u srijedu, 24. Rujna 2025., privatno sastao s Njegovom Ekscelencijom Georgeom Koovakadom, prefektom Dikasterija za međureligijski dijalog Katoličke Crkve.